U organizaciji Društva katoličkih pedagoga Slovenije u subotu je u Kamniku (Slovenija) održana 7. međunarodna konferencija „Odgoj za ljubav prema domovini i državi“ s ovogodišnjom podtemom: „Korijeni narodnog stabla“. Na njoj su sudjelovale i dvije hrvatske izlagačice: Matija Grgat, knjižničarka XI. gimnazije u Zagrebu i Mihaela Tikvica, nastavnica povijesti u gimnaziji i doktorandica povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, koje su ujedno predstavljale i Hrvatsko društvo katoličkih prosvjetnih djelatnika.
U pomno organiziranoj i iznimno zanimljivoj konferenciji, na kojoj se predstavilo mnoštvo sudionika, Mihaela Tikvica održala je izlaganje na temu: „Kulturocid tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku – prikaz teme kroz odabrane primjere i prikaz načina obrade te teme u nastavi povijesti“, dok je tema izlaganja Matije Grgat bila: „Duhovnost – najvažniji korijen hrvatskog narodnog stabla sagledan kroz povijest književnosti“.
Kroz ove teme izlagačice su publici prenijele mnoge važne spoznaje o bogatstvu hrvatske kulture koja čini korijene hrvatskog narodnog stabla (a koje se često, posebno u Domovinskom ratu, pokušalo zatirati i ugroziti) te o značaju domoljublja u nastavničkom i učiteljskom radu. Oba izlaganja naišla su na velik interes publike te su bila jako zapažena.
Konferencija je okupila sudionike iz Slovenije, Hrvatske, Italije, Argentine, Ukrajine, Njemačke, Austrije i Rumunjske. Raznolikost tema s mnoštvom različitih primjera školskih i nastavnih projekata, a sve sa istim ciljem i motivom: Približiti današnjim učenicima nacionalne teme, važnost vlastitih korijena, tradicije i povijesti, probuditi njihov nacionalni ponos i usaditi im ljubav prema vlastitom narodu. To je, ujedno, složni su bili predavači, i nešto bez čega nije moguće poštivati drugoga i drugačije.
„Budimo ono što jesmo“
Bez obzira na različite države iz koje su dolazili sudionici, bilo je zanimljivo koliko su slični problemi s kojima se suočavaju svi ti nastavnici i učitelji. Pad interesa učenika za čitanje, posebno na materinjem jeziku, kao i, posljedično, sve lošije poznavanje i mogućnost izražavanja na vlastitom jeziku, problem nepoznavanja i zanemarivanja vlastite kulture, vjere i kršćanskih korijena. U svijetu koji se globalizira na način da potiskuje sve identitete: nacionalni, kulturni, jezični, duhovni, ugrožen je opstanak obitelji, naroda, autohtone kulture, pojedinca. Ljude se, posebno djecu i mlade, u sklopu konzumerizma i površnosti što ih nove tehnologije i hedonizam donose, čini neosjetljivima na vrijednosti koje su nam preci osigurali teškim borbama – intelektualnim i stvarnim, od jezika nadalje.
Naglasak je bio na poruci: budimo ono što jesmo. Nema raznolikosti ako zatremo razlike. Jednoglasno je mišljenje svih da je za očuvanje nacionalnog identiteta, koji ponajprije znači osjećaj povezanosti i zajedništva, što je iskonska ljudska potreba, ključan kvalitetan odgoj, a njega mogu pružiti obrazovani i moralni učitelji koji sami imaju ljudske kvalitete i jasan nacionalni identitet kao vrijednost poželjnu učenicima. Kršćanstvo je temelj Europe, humanizam je nastao u njegovu krilu, uloga je kršćanina ne skrivati lice Kristovo, ljubavlju brisati granice i na taj način omogućiti da svatko bude prihvaćen i svoj. Na konferenciji se moglo doživjeti koliko su ove ideje prisutne kod okupljenih sudionika i koliko je velik njihov žar za radom na tom području, usprkos aktualnim globalnim trendovima koji idu u suprotnom smjeru
„Nacionalne kulture posjeduju i univerzalnu vrijednost“
„Bilo je lijepo doživjeti da unatoč razlikama u jeziku, razumijemo jedni druge, da se međusobno poštujemo kao predstavnici dvaju naroda te da smo kao kršćani povezani Kristovom ljubavlju u duhovno jedinstvo. Organizacija je bila odlična, domaćini ljubazni i susretljivi, atmosfera topla. Ono što smo vidjeli, čuli, doživjeli, osjetili, bilo je dojmljivo, poticajno. Zahvalni smo kolegicama i kolegama iz Slovenije na svemu, a posebno na otvorenom srcu za goste i ljubavi kojom gore za svoju domovinu. Bio je to divan primjer kako ljudi koji vole svoju domovinu, koji znaju tko su i što su, znaju poštivati i voljeti druge, ljude s drugačijim nacionalnim identitetom.“ – ističe Matija Grgat iz XI. gimnazije koja je u svojem izlaganju, kroz povijest hrvatske književnosti – od Marulića, preko Držića, Gundulića, pa sve do suvremenih autora – ukazala na važnost duhovnosti u hrvatskom identitetu.
Mihaela Tikvica, koja je govorila o kulturocidu tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku, istaknula je:
„Povezujući svoju temu s cjelokupnom temom konferencije, rekla bih da možda posebno na primjeru hrvatskog Domovinskog rata, gdje je u tako kratkom vremenu uništeno toliko bogatstvo kulturne baštine, vidimo kolika je zapravo vrijednost te baštine za jednu naciju i koliko ona čini same temelje te nacije. Nacionalne kulture i nacionalni identiteti posjeduju i univerzalnu vrijednost. Spomenici koji su uništavani u Domovinskom ratu ne pripadaju samo hrvatskoj kulturi, njihova vrijednost je mnogo šira od toga. Samim time, napad na njih nije bio napad samo na Hrvatsku, bio je to napad na europsku, zapadnu kulturu, a obrana Hrvatske bila je ujedno i obrana i općeljudskih i civilizacijskih vrijednosti. Nacionalne kulture i nacionalni identiteti jesu nešto što gradi civilizaciju kao takvu. I, ako zanemarujemo nacionalne kulture, što je u današnjem globaliziranom svijetu čest trend – onda rušimo ono na čemu sama civilizacija stoji. Zato smatram da se ova konferencija bavi temom koja je uistinu neizostavna – i za odgoj i obrazovanje, i za društvo općenito. Zbilja mi je posebno drago da postoji ta konferencija i da sam imala čast sudjelovati u njoj.“
Velik interes za sudjelovanje u konferenciji
Program je započeo plenarnim dijelom, u kojem su se najprije pjesmom, plesom i svojim radovima predstavili učenici Osnovne škole Frana Albrehta, gdje se održavala konferencija, a slijedili su nadahnuti pozdravni govori predstavnika Društva katoličkih pedagoga Slovenije (predsjednice Helene Kregar), institucija (ravnateljice OŠ Frana Albrehta Kamnika, župana općine Kamnik, direktorice Knjižnice Franceta Belantiča Kamnik, predsjednika Udruge za vrijednosti slovenskog osamostaljenja, predsjednika Državnog savjeta). Svi su temu osvijetlili i podržali iz pozicije svoje službe, ali s jasnim emotivnim, domoljubnim naglaskom.
Plenarni dio nastavio se predavanjima troje uglednih predavača: dr. Ignacije Fridl Jarc, tajnice i urednice u Slovenskoj matici (tema: Važnost izobrazbe na materinskom jeziku za intelektualni razvoj pojedinca), dr. Boruta Holcmana, profesora povijesti prava i diplomiranog teologa (tema: Kršćanske vrijednosti u baštini Europe u obrazovanju) i dr. Igora Grdine, profesora povijesti književnosti i libretista (tema: Domovina i država između ishodišta i slovenske povijesti).
U drugom dijelu programa održana su izlaganja sudionika podijeljenih u skupine. U 8 skupina bilo je ukupno 61 predavanje sudionika, a uz to je bilo i više od 30 sudionika koji su nazočili, što svjedoči o velikom interesu za ovu konferenciju. Predavanja su koncipirana na način da pokažu primjere dobre prakse u odgoju za ljubav prema domovini. Osim ljudi koji su nazočili konferenciji u Kamniku, dio je prijavljenih sudionika konferenciju pratio online.
U ime Hrvatskog katoličkog društva prosvjetnih djelatnika, konferenciji su, uz dvije izlagačice, nazočili i Jadranka Tukša, tajnica Društva, te Ivica Đaković, bivši predsjednik Društva.
