Hrvatsko katoličko društvo prosvjetnih djelatnika poziva na tribinu
Odjeci godine kralja Tomislava: Što smo naučili iz izložbe „U početku bijaše kraljevstvo“?
gost tribine: povjesničar prof. dr. sc. Trpimir Vedriš, suautor izložbe
moderatorica: Mihaela Tikvica
Srijeda, 6. svibnja 2026. u 19 sati
Prostor Zaklade Rhema, Ilica 28, Zagreb
Ulaz slobodan!
Protekla, 2025. godina bila je posvećena 1100. obljetnici Hrvatskoga Kraljevstva. U zaključcima splitskih crkvenih sabora i pismu pape Ivana X. iz 925. godine hrvatski vladar Tomislav jasno se titulira kao – kralj.
Proslava godine kralja Tomislava diljem domovine uključivala je najrazličitije događaje, programe i aktivnosti, a jedan od najznačajnih svakako je bila izložba „U početku bijaše kraljevstvo“ (In principio erat regnum) u Klovićevim dvorima u Zagrebu.
Izložba je pratila povijest Hrvata od puta prema utemeljenju kraljevstva pa sve do formalnog ukinuća tog kraljevstva u 20. stoljeću (1918.), a zatim i odjeke postojanja Hrvatskog Kraljevstva u kasnijoj hrvatskoj povijesti (obljetnica 1925. i današnji Ustav Republike Hrvatske).
O tome što smo sve naučili iz ove izložbe, koliko je ostavila traga u hrvatskoj javnosti i medijima, koja je sve nova pitanja otvorila te koliki je njezin značaj u prosvjeti i nastavi s učenicima, na tribini Hrvatskog katoličkog društva prosvjetnih djelatnika govorit će jedan od autora izložbe, prof. dr. sc. Trpimir Vedriš.
Trpimir Vedriš redoviti je profesor na odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagreb i gostujući nastavnik na Sveučilištu u Dubrovniku. Diplomirao je povijest i etnologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te studirao filozofiju na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove. Magistrirao je na Odsjeku za srednjovjekovne studije na Srednjoeuropskom Sveučilištu u Budimpešti, gdje je, nakon doktorata na zagrebačkom sveučilištu 2009., obranio doktorat 2015. godine. Redovito predaje predmete iz područja hrvatske povijesti srednjeg vijeka te povijesti kršćanstva. Kao gost predavač izvodio je nastavu na Sveučilištu u Splitu i Fakultetu filozofije i religijskih znanost u Zagrebu. Područje njegova istraživačkog interesa, uz srednjovjekovnu hagiografiju i kult svetaca na jadranskom prostoru, uključuje povijest kršćanstva u kasnoj antici i srednjem vijeku, te probleme moderne percepcije srednjovjekovlja. Izlagao je na većem broju domaćih i međunarodnih skupova te objavio veliki broj znanstvenih radova. Član je više strukovnih udruga te dugogodišnji član i trenutni predsjednik Hrvatskog hagiografskog društva. Uz znanstvene publikacije povremeno objavljuje u Hrvatskoj reviji i
Vijencu te na portalu Misao. Urednik je i voditelj podcasta „Povijesna četvrt“.