Izlaganje „Kurikul ljudskog dostojanstva – dobra antropologija usred loših trendova“ – održano je 25.3.2026. u prostorima zaklade Rhema. Naša članica i predsjednica Društva, dr. sc. Marina Katinić Pleić predstavila je nove spoznaje i poticaje s njujorške konferencije Osobni identitet i obrazovanje o ljudskom dostojanstvu: rješenja za globalne izazove, u kojoj je i sama sudjelovala. Tema konferencije bila je kriza u obrazovanju s naglaskom na rješenje – kurikul za ljudsko dostojanstvo. Uz nju, neki od predavača na konferenciji bili su dr. James Lindsay, dr. David Walsh, dr. Martin Cajtlaml, Tamrat Belachew i Kate Bierly.
Kao što je predavačica istaknula, razvoj cjelovite osobe uključuje moralnu, duhovnu, emotivnu, intelektualnu i tjelesnu dimenziju. Postoji dobra i loša antropologija; osobe ne treba svoditi na njihova spolna obilježja. Naime, u program tzv. „sveobuhvatnog seksualnog obrazovanja“ koji se već neko vrijeme nastoji uvesti u škole diljem svijeta, s vremenom je ušla ideologija. Često se prezentira kao preventivni program, iako naglasak nije na učenju o pubertetu, fiziologiji, anatomiji i zravlju, nego na užitku, seksualnim pravima i rodnoj ideologiji, tj. rodnom identitetu kao nečemu što svatko može izabrati sam neovisno o biološkom spolu. Sedam stupova CSE-a (eng. “Comprehensive Sexuality Education“) jesu rod, seksualno obrazovanje u sklopu zdravstvenoga, seksualna autonomija, užitak, nasilje odnosno dinamika moći, seksualiziranost i različitost. Analizira li se filozofska podloga takva pristupa, ispostavlja se da on nerijetko polazi od uvjerenja da ne postoji objektivna stvarnost, već dominira konstruktivizam – čovjek sam može konstruirati svoj identitet, pa i rod. U svom izlaganju predavačica je predstavila sadržaje raznih predavanja s konferencije. Tako je prema dr. Martinu Cajthamlu čovjek uvijek osoba te zaslužuje poštovanje, a snažna je osobnost ono što može i ne mora postati, pri čemu osobnosti pripada i moralna izvrsnost. Dr. Moira Law posebno je istaknula kako je identitet mladih danas pod velikim pritiskom, uz manjak mentalnog zdravlja. Naglasila je da je pretjerano „scrollanje“ i izloženost društvenim mrežama znatno štetnija za mlađe adolescentice nego za adolescente. Do 18. godine intenzivno se razvijaju osobnost i stavovi, dok se u razdoblju od 18. do 24. godine oblikuje identitet. U tom kontekstu permisivno roditeljstvo dodatno otežava mladima postavljanje granica i izgradnju prave slike o sebi. Posebno je važno pripadati zajednici, prije svega obiteljskoj, ali i drugim oblicima, kao što su religiozna zajednica, zbor i slično. Takva pripadnost može jako dobro utjecati na mentalno zdravlje djece jer pruža osjećaj sigurnosti i uključenosti. Također, važno je istaknuti kako rano i neprimjereno izlaganje pojmovima anksioznosti i depresije dovodi do tzv. naučene anksioznosti, pri čemu se djeca počinju s tim identificirati.
James Lindsay u svom izlaganju upotrijebio je metaforu trojanskoga konja kako bi opisao način na koji se određeni programi seksualne edukacije, umotane u „zdravstveni odgoj“ u kojem ima korisnih i dobrih sadržaja, uvode u obrazovni sustav, a da pritom mnogi roditelji nisu svjesni da se djeci u školama „podmeće“ trojanski konj. Rascjep između bića i identiteta je nazvao društvenim konstruktivizmom, pri čemu se pogled udaljava od definicije čovjeka kao utjelovljene osobe, onoga tko on jest. Pojam rodnog identiteta uveli su 1964. američki psihijatri Robert Stoller i Ralph Greenson kako bi opisali osjećaj muževnosti i ženstvenosti, pri čemu su smatrali da postoje samo dva rodna identiteta. Feminizam je kasnije preuzeo razlikovanje spola i roda kako bi dokinuo rodne uloge povezane s biologijom, među kojima je i plodnost, napomenuo je dr. Lindsay.
Kao odgovor na ove izazove predstavljen je kurikul ljudskog dostojanstva, koji polazi od temeljne premise da je ljudsko dostojanstvo intrinzično, neotuđivo i bezuvjetno. Ciljevi kurikula usmjereni su na razvoj identiteta, oblikovanje karaktera i donošenje zdravih odluka uz naglasak na slobodu, razum, dostojanstvo i izvrsnost. Kurikul obuhvaća sedam cjelina, te smo se u drugom dijelu tribine upoznali s Teen Femm i Teen Men kurikulom, zdravstvenom preventivnom programom namijenjenom srednjoškolcima, i primjerima lekcija. U Hrvatskoj se ovaj kurikul trenutačno provodi u nekoliko škola, pri čemu je potrebno nastaviti raditi na edukaciji nastavnika i predstavljanju programa kao dobroga preventivnog program. Tribina je donijela puno novih spoznaja, te je među nastavnicima na tribini bila jasno vidljiva zainteresiranost za provođenje dobroga programa u nastavi.
Irena Lukanović