U srijedu je naša članica Matija Grgat, autorica knjiga Književnost i duhovnost i Pjesnici i mistično: duhovni temelji pjesničkog opusa A.B. Šimića i T. Ujevića te dipl. knjižničarka, održala iznimno poticajno predavanje na temu Književnost – zrcalo ljudske duhovnosti i učiteljica života od koje više ne učimo.
Moć je književnosti u ispunjenju njezine svrhe, a to je umjetničkim sredstvima prenijeti iskustvo, doživljaj, viziju života, ostvariti ljepotu, uzdići ljudsku dušu u svijet duha, oplemeniti je, uputiti u duhovne zakonitosti… Od mitologije, epova i tragedija starih civilizacija preko biblijski nadahnute kulture Zapada nadnaravno je kontinuirano prisutno u književnosti do modernizma jer je književnost oduvijek zrcalila život duha i učila mudrosti. Prema tome bila je i mjera za vrednovanje svjetonazora i vrijednosti. Ipak, prevladavajućim utjecajem materijalizma i relativizma nauštrb kršćanskih vrijednosti i moralnog poretka svemira, dolazi do toga da se istinska književnost površno, formalistički promatra. Kao što Matija ističe, književnost u nastavi više nije učiteljica i nadahniteljica jer smo pretvorili obraz(ovanje) na području književnosti u pamćenje mnoštva činjenica i informacija, a zapostavili njezinu duhovnu i odgojnu dimenziju. Fokus je u nastavi hrvatskoga jezika (književnosti) književna teorija, a ne učenik i njegove potrebe za odgovorom na vječna, univerzalna pitanja koja književnost postavlja i pokušava na njih odgovoriti ukazujući na duhovni smisao života. Nestao je i kronološki pristup u kojem se to moglo pratiti.
Kao što Matija upozorava, čovjek danas vjeruje da je sam izabrao svoje stavove i svjetonazore, ali su oni najviše uvjetovani javnim mišljenjem i nametnuti uz pomoć medija. Saznali smo kako se u hrvatskom kurikulu pristupa književnosti u usporedbi s kurikulom susjednih zemalja te koliko je važan izbor lektire i poruke koje djeca primaju, a koje izravno formiraju ili deformiraju duh učenika.
U drugom dijelu predavanja, Matija je na zanimljiv način prikazala kako je središnja tema književnosti – duša – obrađena u različitim književnim pravcima, od antike, preko humanizma i renesanse, do realizma i modernizma. U pravcima gdje je duhovna dimenzija bila zanemarena, dominirao je kult razuma, u drugima kult osjećaja ili pak kult ljepote – gdje čak i zlo može biti lijepo.
Izrazito zanimljivo izlaganje potaknulo je angažiranost publike i raspravu nakon predavanja. Zamjetljiv je bio interes za književnost i lektiru koju učenici čitaju. Saznali smo koje su to knjige koje su Matiju nadahnule u zadnje vrijeme te koliko je književnost bitna u otkrivanju istine o čovjeku i njegovoj naravi.
Također, ova tribina nas je potaknula da i dalje nastavimo čitati djela koja nas uče o neprolaznim, kršćanskim vrijednostima: istini, dobroti i ljubavi. Kao što je Matija istaknula citirajući Tomislava Bilosnića:
Narod bez knjige je narod koji ne postoji. Još jednom – u knjigama je njegova Duša.
