U početku bijaše kraljevstvo… Zatim bijaše godišnjica i velika izložba. O njoj i odjecima godine kralja Tomislava tajnica HKDPD-a Mihaela Tikvica, profesorica povijesti, razgovarala s jednim od suautora izložbe, prof. dr. sc. Trpimirom Vedrišem, na tribini održanoj 6. svibnja 2026.
Prof. Vedriš opisao je nastanak izložbe i višemjesečne pripreme. Sama izložba trajala je od 16. listopada 2025. do 15. ožujka 2026. u Galeriji Klovićevi dvori i u tom razdoblju razgledalo ju je preko 55 000 posjetitelja, među kojima se ističu učenici osnovnih i srednjih škola sa svojim profesorima. Izložba je prikazala razdoblje hrvatske povijesti od doseljenja do kraja Hrvatskoga Kraljevstva 1918. U posebnom dijelu prikazan je kralj Tomislav i velika proslava 1000. obljetnice 1925. godine što je prof. Vedriš komentirao kao vrlo zgodno rješenje zbog nekih prigovora da se cijela izložba temelji na mitovima hrvatske povijesti. Izdvajanjem dijela o Tomislavu odbačen je taj prigovor, a na to se lijepo nadovezao prikaz velike proslave 1925. godine.
Profesor je objasnio i zašto izložba nije obuhvatila cijelo razdoblje 20. stoljeća naglasivši kako je Hrvatski sabor odlukom iz 1918. prekinuo tisućljetnu tradiciju hrvatskog kraljevstva. Kako je autorima izložbe bilo važno istaknuti ideju kraljevstva kao kohezijski element, odlučili su zaustaviti se na toj godini jer pogled na razvoj događaja koji je uslijedio poslije 1918. još uvijek izaziva podvojenosti i u javnosti i među stručnjacima. Prof. Vedriš podsjetio je i da nestanak hrvatske vladarske dinastije i ulazak u personalnu uniju s Ugarskom ne treba promatrati kao neki lom u kontinuitetu jer je to bila uobičajena pojava u srednjem vijeku. O važnosti krune govori i činjenica da su se ugarski vladari gotovo do sredine 13. st. osim ugarskom krunili i zasebnom hrvatskom krunom.
Razgovor je zatim obuhvatio neke od izložaka s izložbe i njihovo značenje poput reljefa s prikazom hrvatskog vladara. Prof. Vedriš istaknuo je značenje grobnih nalaza iz Bojne na Banovini koji su prvi put predstavljeni javnosti te rekonstrukciju Šuplje crkve (krunidbene crkve sv. Petra i Mojsija) u Solinu. Za postavljanje tako opsežne izložbe bila je nužna suradnja mnogih institucija te interdisciplinarni pristup koji je neizostavan ne samo u povijesnim istraživanjima nego i u samoj nastavi, što je vidljivo u projektima koji se realiziraju unutar škola kako je navela Mihaela Tikvica, a prof. Trpimir Vedriš opisao je primjer vezan uz srednjovjekovnu povijest.
U posljednjem dijelu razgovora navedeni su neki od problema s kojima su se autori izložbe susretali te pitanje medijske šutnje o izložbi. Primijećeno je kako Hrvatska televizija gotovo uopće nije popratila izložbu. Tromost mnogih institucija također se pokazala kao problem tijekom organiziranja izložbe.
Prof. Vedriš na kraju je iznio ideju o aktivnostima koje bi mogle biti nastavak ove velike izložbe, a išle bi u smjeru aktiviranja institucija u manjim mjestima diljem cijele Hrvatske. Izložba bi tako na neki način nastavila svoj život na lokalnoj razini.
Nakon razgovora prof. Vedriš odgovarao je na pitanja i komentare sudionika. Razgovor i rasprava nastavljeni su i nakon tribine uz malu zakusku.
Prof. Ružica Ivanković